Planinarsko društvo "Borik" Đurđevac organiziralo je 10. i 11. svibnja 2003. godine izlet u Republiku Sloveniju, u Karavanke na Golicu. To je ujedno i prvi izlet planinarskog društva "Borik" izvan granica Republike Hrvatske. Karavanke su planinska skupina u južnom dijelu Južnih vapnenačkih Alpa. Na sjeveru je ograničena Celovečkom kotlinom, na zapadu dolinom rijeke Ziljice, na jugu dolinom Save do Žirovnice, zatim preko Jezerskog do Solčave, sjevernim podnožjem Boskovca i Saleškom dolinom. Dijele se na četiri paralelna pojasa: sjeverni vapnenački, tonalitni, paleozojski, i južni vapnenački pojas. Najviši vrh Karavanka je Stol (975 m n/v). Golica je najpoznatiji masiv u zapadnom dijelu Karavanki i smještena je sjeverno od Jesenica.

  Izletu se odazvalo 15-ak članova društva i prijatelji iz bjelovarskog društva. Krenuli smo u ranim jutarnjim satima, sa kraćim zadržavanjem u Brežicama, a stigli smo prije podne u planinarski dom Pristava smješten na Javirniškem Rovtu (975 m n/v). Specifičnost Golice u proljeće su livade prepune narcisa u cvatnji (što je i bio razlog našeg putovanja u deželu). Nakon smještaja i  kratkog odmora u domu Pristav naoštrili smo "fotoaparate" i krenuli u potragu za narcisima i osvajanjem Golice. Tek što smo krenuli imali smo što vidjeti …

  Narcis (Narcussus poeticus-bijeli narcis), zelenkada, dokoljen, bijeli sunovrat, zeljasta je trajnica s lukovicom i prizemnim listovima visoka do 50 cm. Stanište su joj vlažne livade i pašnjaci. To je promjenjiva vrsta, obuhvaća nekoliko oblika, koji se susreću prije svega u sredozemnom području, pa sve do sjeverne Francuske i Alpa.

  Nakon uživanja u polju narcisa (sreća da nije u blizini bilo vodenih površina, jer bi se sigurno povećao broj cvjetova), krenuli smo prema cilju, prema planinarskom domu Koča na Golici (1582 m n/v). Trebalo nam je po srednje teškom usponu  2 sata hoda da stignemo do doma. Od doma do vrha Golice (1835 m n/v) trebalo je oko pola sata uspona po strmim serpentinama.Dolaskom na vrh nagrađeni smo prekrasnim pogledima prema Celovečkoj kotlini, Julijskim Alpama s dominantnim Triglavom i pitoresknim Savinjskim Alpama kojima pripada i Golica. Kao rođenom Podravcu u sjećanju mi je ostala vijugava dolina Drave sa mnogobrojnim akumulacijama (neka mi samo još neko spomene izgradnju HE Novo Virje…). Triglav, Triglav zaista dominira i stoji impresivno obavijen oblacima i snijegom. Da, na vrhu Golice bilo je i grudanja. Neki su doživjeli i planinarsko krštenje. Da je vrijeme za povratak upozorili su nas oblaci koji su se od nikud počeli stvarati, vjetar i lagana kiša. Uslijedio je povratak po hrptu Golice i noćenje u domu.

  Drugi dan krenuli smo ujutro prema Crnom vrhu (1156 , n/v). Putem smo nailazili na prekrasne livade zabijeljene narcisima u cvatu, pa su uslijedila i brojna fotografiranja s narcisima (mislim na cvijeće, da ne bi bilo zabune). Nakon sat i pol laganog hoda stigli smo do cilja. Crni vrh zajedno sa selom Planina (Rovte) koje je smješteno na 1000 m n/v poznato je ljetovališno i skijaško središte. Uslijedio je povratak u dom i u popodnevnim satima povratak u Đurđevac. Na putu doma zastali smo u Otočecu ob Krki i razgledali to poznato mondeno mjesto. Svakako bih preporučio svakom ljubitelju prirode da posjeti Golicu koja je i više nego ispunila naša očekivanja.